U SARAJEVU POČEO TRODNEVNI NAUČNI SKUP O ISLAMSKOJ TRADICIJI BOŠNJAKA
SARAJEVO, 14. novembra (FENA) - U organizaciji Rijaseta Islamske zajednice u BiH, danas je u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu počeo trodnevni naučni skup "Islamska tradicija Bošnjaka: izbori, razvoj, institucije i perspektive".
Riječ je o prvom naučnom skupu ovakve vrste, koji se održava povodom značajnih godišnjica koje Islamska zajednice u BiH obilježava u ovoj godini.
Neke do njih su 470 godina Gazi Husrev-begove medrese i biblioteke, 30 godina Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu (FIN), 1.240 godina od smrti imama Ebu Hanife, 560 godina džamije u Ustikolini, najstarije na ovim prostorima, 550 godina Isa-begove tekije u Sarajevu, te 450 godina Karađoz-begove medrese u Mostaru.
Cilj ovog skupa je da ukaže na osnovne normativne izvore islamskog učenja, te na to kako su oni razumijevani i primjenjivani tokom vremena na povijesnom bosanskom tlu.
-Mi danas ne živimo u univerzalnoj državi, ali možemo govoriti o tome kao važnom dijelu naše ukupne povijesti, kazao je na otvaranju ovog skupa reisu-l-ulema dr. Mustafa efendija Cerić.
On ističe kako treba govoriti o Osmanskom carstvu i uzrocima njegovog uspona i pada, o Austro-Ugarskoj i njenom odnosu prema islamskoj tradiciji Bošnjaka, te o bivšoj Jugoslaviji i njenom odnosu prema IZ-i.
Ipak, iznad svega treba govorii o bosanskoj povijesti i to iz svih uglova od Kulina bana do naših dana, dodao je reis Cerić.
Osnovni zadatak je da se na temelju povijesnih činjenica o državnosti naše zemlje utvrde jasni principi o bosanskoj državi, koja će brinuti o slojevitosti bosanske povijesti u kojoj značajno mjesto zauzima islamska tradicija Bošnjaka.
Reis Cerić je ocijenio da briga o islamskoj tradiciji Bošnjaka ne treba biti samo briga IZ-a u BiH, već svakog pojedinca i svih institucija, koje su ustanovljene radi očuvanja i razvijanja bošnjačkog vjerskog i nacionalnog identiteta.
Koordinator za pripremu i održavanje skupa Mehmedalija Hadžić kazao je da Bošnjaci pripadaju višestoljetnoj islamskoj tradiciji. Nju je potrebno ponovno identificirati, kritički valorizirati, promovirati i ciljano razvijati one njene dijelove koji su neophodni za bošnjačku sadašnjost i budućnost.
On navodi da se danas mogu zapaziti dvije krajnosti u vezi s islamskom tradicijom Bošnjaka. U prvom slučaju na djelu je bezobzirno poricanje ove tradicije i ono dolazi i spolja i iznutra.
U drugom slučaju, koji je prema Hadžićevoj ocjeni mnogo opasniji, neutemeljeno se nastoji ovu tradiciju uzdići na nivo normativnog islamskog učenja, što je također neprihvatljivo.
-Ovaj naučni skup će pomoći da naši vodeći alimi pokušaju definirati njezino pravo mjesto, smatra Hadžić.
Naučni skup posvećen islamskoj tradiciji Bošnjaka okupio je muftije, glavne imame s područja BiH, Sandžaka i Hrvatske, profesore, dekane i ostale učesnike obrazovno-odgojnih i vjerskih institucija IZ-a i predstavnike diplomatskog kora u BiH.
Neka od imena na listi istaknutih islamskih autoriteta koji će izlagati o različitim temama islamske tradicije su reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, Mehmedalija Hadžić, Adnan Silajdžić, Džemaludin Latić, Enes Ljevaković, muftija Husein Kavazović, Ismet Bušatlić, Enes Karić, Mustafa Jahić te Fikret Karačić.
Ovaj skup će rezultirati zbornikom prezentiranih radova, a 16. novembra u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu bit će označen uspješan završetak obilježavanja spomenutih godišnjica IZ-a u BiH.
Wed Nov 14, 2007 7:57 pm by